preskoči na sadržaj
Knjižnica

ŠKOLSKA GODINA 2020. / 2021.

                                                                

Dragi učenici i roditelji!

Tijekom ove nastavne godine koja je po mnogočemu drugačija privremeno se mijenja i način rada školske knjižnice. Trudit ćemo se da vam što više i bolje pomognemo u ispunjavanju vaših školskih obveza, a sukladno preporukama u sprječavanju i suzbijanju zaraze COVID-19.

Posudbu i vraćanje knjiga organizirali smo na sljedeći način:

ZA UČENIKE NIŽIH RAZREDA

U nižim razredima provodit ćemo razrednu posudbu. To znači da će učiteljice dostaviti knjižničarki popis naslova za posudbu i knjižničarka će učiteljicama predati tražene knjige.  Nakon što učenici knjige pročitaju, učiteljica ih vraća knjižničarki.

ZA UČENIKE VIŠIH RAZREDA

Učenici viših razreda knjigu naručuju e-poštom. Knjižničarki ćete poslati upit / naslov željene knjige na e-adresu http://branka.mamula@skole.hr . 

Knjižničarka je dužna odgovoriti vam je li knjiga dostupna i ako je, predati vam traženu knjigu u roku 48 sati. Knjigu koju posuđujete knjižničarka će donijeti ispred vaše učionice za vrijeme 2. velikog odmora i predati vam je. Kao i dosada, knjigu možete zadržati 15 dana, a onda je vraćate. Knjige vraćate tako što ćete ih staviti u vrećice. Na vrećicu ćete napisat svoje ime, prezime i razredni odjel. Knjige ćete odlagati u kutije postavljene ispred knjižnice ispod lijevoga panoa.

Dragi učenici i roditelji, nastavljamo suradnju, samo mijenjamo njezin oblik. S vjerom da ćemo se ubrzo vratiti na stari način rada pozdravlja vas vaša knjižničarka.

ŠKOLSKA GODINA 2019. / 2020.

 

Dragi korisnici školske knjižnice!

Školska knjižnica uključuje se u nastavu na daljinu. Svakoga dana na ovome mjestu objavljivat ćemo zanimljive, zabavne i poučne sadržaje i linkove. Bit će to mali dnevnik školske knjižnice na daljinu.

S knjižničarkom možete komunicirati e-poštom: branka.mamula@skole.hr .  Možete pitati, tražiti savjet, ... kao u pravoj knjižnici.

1.dan, 24. ožujka 2020.

Da bismo lakše prebrodili promjenu životnih navika i lakše usvojili nove, mnoge ustanove u kulturi odlučile su svoj program staviti na Internet i ponuditi za besplatno gledanje. Nakon pretraživanja odlučili smo ponuditi vam sljedeće:

*Besplatno možete pregledati i pročitati Modru lastu, broj za ožujak, na adresi https://online.fliphtml5.com/kzpyj/aery/. Također možete pročitati i Smib za ožujak, adresa je https://online.fliphtml5.com/kzpyj/yqlt/ .

*Glumci i djelatnici Gradskog kazališta lutaka Rijeka pokrenuli su program „U lutkarsko s kauča“.  Svakoga petka točno u 12 sati na internetu će biti postavljena neka od njihovih predstava. U petak  20. ožujka prva je postavljena „Vanda Lavanda“ koju možete pogledati na adresi https://vimeo.com/206369441. Koja će predstava biti sljedeća, znat ćemo u četvrtak 26. ožujka na stranici http://www.gkl-rijeka.hr/.

*Za kraj smo ostavili jednu od najljepših priča koju znaju svi ukućani. Starijima je možda i najljepša uspomena na osnovnu školu. Priča je to o Ježurki Ježiću ispričana na neobičan i zabavan način, a ispričala ju je Zagrebačka filharmonija u ciklusu MiniMini.  Pogledajte na adresi https://www.youtube.com/watch?v=EvCmuc3tF2E.

Ostajte mi zdravo i čilo! Vaša knjižničarka

2.dan, srijeda 25. ožujka 2020.

Dobro jutro, dobar dan i dobro došli u školsku knjižnicu na daljinu. Na današnjem meniju dvije su preporuke.

*Na internetskoj stranici https://jezicneigre.com/ svi su sadržaji vrlo zanimljivi. Puno je tu različitih kvizova i memori igara kojima se možete zabavljati, ali i naučiti slova znakovnog jezika i brajcu , njemački i latinski jezik te ponoviti ili se natjecati s članovima obitelji u poznavanju mitologije stare Grčke i Rima. Izdvojili smo dvije posebno zanimljive igre. U igri Pišem glagoljicom na adresi http://hrvatski.hr/games/crtanje-glagoljica/ mišem (na računalu) ili prstom (na tabletu) prelazite preko odabranog slova glagoljice. Čini se jednostavno, ali kad krenete, vidjet ćete da baš i nije jer morate pratiti zadani redoslijed povlačenja crta koji nam je ponekad malo čudan. Kao i na pametnoj ploči možete mijenjati debljinu i boju kista. Druga je igra memori. Sparujete slova glagoljice i latinice prema boji, a igra se zove Glagoljica pamtilica http://hrvatski.hr/games/pamtilica-glagoljica/

*Druga je preporuka dokumentarni film. Factum, najznačajnija hrvatska nezavisna dokumentarna produkcija, nudi besplatno pet svojih najgledanijih filmova: Godine hrđe, Djeca tranzicije, Generacija ’68,  Goli te Dum Spiro  Spero. Preporučujemo dva filma: Godine hrđe koji govori o našem Uljaniku i Djeca tranzicije koji prati odrastanje četvero djece u suvremenoj Hrvatskoj. Kratak opis svakog filma i uputu za pokretanje gledanja naći ćete na adresi 

http://factum.com.hr/hr/novosti/ostanite_doma_i_pogledajte_pet_najgledanijih_factumentaraca .

       Ostajte mi zdravo i čilo! Vaša knjižničarka

3.dan, četvrtak 26. ožujka 2020.

Jučer smo vam ponudili pogledati dokumentarni film. Što je dokumentarni film? Kliknite na poveznicu https://filmska.lzmk.hr/natuknica.aspx?ID=1374 . 

Ako ste kliknuli, došli ste na stranicu Filmske enciklopedije i možete odgovoriti na pitanje. Filmska enciklopedija, Filmski leksikon, Krlržijana, Hrvatski obiteljski leksikon, Medicinski leksikon, Istarska enciklopedija, Pomorski leksikon, Nogometni leksikon i Hrvatski biografski leksikon izdanja su Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža (LZMK) koji ove godine obilježava 70 godina rada. Sva su izdanja digitalizirana i slobodno ih možete koristiti na internetu. Važno je to znati jer vam mogu pomoći u rješavanju zadataka i izradi samostalnih radova.

U leksikonima pojmovi su poredani abecednim redom i ukratko pojašnjeni. U enciklopedijama pojmovi se opisuju detaljno, opsežno i sustavno. Sadržaj je podijeljen na tematska poglavlja koja su popisana u Sadržaju. Zbog lakšeg snalaženja, enciklopedije imaju Indeks ili Kazalo u kojem su popisani pojmovi abecednim redom. Uz svaki pojam (riječ) piše broj ili brojevi. Oni označavaju stranicu na kojoj se taj pojam spominje. Brojevi otisnuti deblje (boldani!) označuju stranice na kojima su ti pojmovi glavni.

Naslućujete da ćemo vam danas ponuditi enciklopediju. Znate da su enciklopedije dio priručne ili referentne zbirke koja se ne iznosi iz knjižnice. Proleksis enciklopedija ulazi u vaš dom. Na adresi https://proleksis.lzmk.hr/ možete se zabavljati i učiti.  Proleksis enciklopedija prva je veća hrvatska opća i nacionalna online enciklopedija. Slobodnog je pristupa, urednički nadzirana (uredništvo je LZMK), ali je i otvorena za vanjsku suradnju. Naslovnica joj je vrlo jednostavna. U gornjoj su traci poveznice o njezinoj povijesti, državama svijeta, upute za suradnju, impresum (ukupnost podataka o knjizi, novinama: o mjestu objavljivanja, izdavaču i godini izdanja itd). Na lijevoj je strani stupac koji počinje Tražilicom, slijedi Abecedarij ispod kojega je popis struka (u fizičkoj enciklopediji to bi bio sadržaj). Središnji dio stranice zauzima mali kviz ZNATE LI KOGA ILI ŠTO PREDSTAVLJAJU OVE ILUSTRACIJE? Osim što provjeravate svoje znanje, možete se zabavljati i provesti obiteljsko natjecanje – pojedinačno ili u parovima.

Kako najjednostavnije koristiti Proleksis? U Abecedariju kliknite na slovo kojim počinje riječ koja vas zanima. Otvorit će se popis svih obrađenih pojmova koji počinju tim slovom. Kliknite na riječ (pojam) koja vas zanima  i otvorit će se potpuno objašnjenje. U donjoj kliznoj traci naslovnice poveznice su na sva digitalizirana izdanja LZMK tako da s jednog mjesta možete ići i na druge enciklopedije i leksikone.

Možda vam sve ovo sad ne treba, ali velika je vjerojatnost da će vam zatrebati.

Ostajte mi zdravo i čilo! Vaša knjižničarka

4.dan, petak 27. ožujka 2020.

Danas je petak, počinje vikend! Kad riješite domaću zadaću, umorite se igricama na računalu ili mobitelu, umorite se od instagrama, nudimo vam sljedeće:

*Pročitajte tekst Iz dnevnika malog Perice Vjekoslava Majera                                     http://os-vela-luka.skole.hr/upload/os-vela-luka/images/static3/855/File/Dnevnik_malog_Perice.pdf .

*Pogledajte film Tko pjeva zlo ne misli snimljen 1970. i proglašen najboljim hrvatskim filmom svih vremena. Ujedno je i najgledaniji hrvatski film.                        https://www.youtube.com/watch?v=hTKNXBnwzAA      

*Pogledajte kazališnu predstavu Tko pjeva zlo ne misli u izvedbi HNK Zagreb, a premijerno izvedenu 2017. https://www.youtube.com/watch?v=hk2ly79cc_k 

Jedna priča tri umjetnosti : književnost, film i kazalište.  Ako ste pročitali – pogledali ili samo pogledali – pogledali, možete početi s igrom  Pronađi 5 razlika. Možete igrati s nekim pa se natjecati tko će prvi nabrojati razlike.

*Učenicima 5. razreda lektira je bila Dječaci (Junaci) Pavlove ulice. Vjerujemo da ste knjigu pročitali. Sad možete pogledati istoimenu kazališnu predstavu Zagrebačkog kazališta mladih https://www.youtube.com/watch?v=xDWBPjZxHr8 i odlučiti što vam se više svidjelo – roman ili predstava.

*Učenici 2. razreda za lektiru su čitali knjigu Grga Čvarak. Kazališnu predstavu Gradskog kazališta lutaka Split  možete pogledati na adresi https://www.youtube.com/watch?v=pCBttegDz6Q&t=1091s Kad pogledate predstavu, možete se javiti svojoj učiteljici i reći joj što vam se više svidjelo: knjiga ili predstava.

Mali savjet za vikend: Kolači i grickalice – ne, ne, ne!  Smijeh – da, da, da!

Ostajte mi zdravo i čilo! Vaša knjižničarka

5.dan, ponedjeljak  30. ožujka 2020.

Dobro jutro, dobar dan!

Nadamo se da vam je vikend prošao lijepo i ugodno. Prije smo vam ponudili prelistati i pročitati Smib i Modru lastu, a danas vam nudimo Prvi izbor i Moj planet.

*Prvi izbor je za ljubitelje priča i pjesmica, a možete ga pročitati na poveznici https://mozaik-knjiga.hr/wp-content/uploads/2020/03/Prvi-izbor-07-ozujak-2019-2020-lowres.pdf

*Moj planet ima podnaslov Istraživanje je zabavno. U njemu je mnogo zanimljivih članaka o biljnom i životinjskom svijetu, o zemljopisu i ekologiji. U svakom broju opisan je pokus koji možete pripremiti i izvesti kod kuće. U broju za ožujak možete pročitati kako napraviti limunsku bateriju. Stalna je rubrika Dr. Vetko . Tu možete pročitati korisne savjete veterinara vezano za kućne ljubimce. Poveznica je https://mozaik-knjiga.hr/wp-content/uploads/2020/03/mojplanet_XIV_7.pdf 

*Vjerujemo da ste pročitali lektiru koju ste posudili u knjižnici. Uskoro ćete dobiti novu. Budući da vrijedi pravilo #ostanidoma, pozivamo vas na stranicu https://lektire.skole.hr/ . U gornjoj plavoj traci poziv je na PRIJAVU. Kad ste kliknuli na prijavu, birajte PRIJAVA AAI@EDU.HR KORISNIČKIM RAČUNOM i prijavite se podacima kojima ulazite u eDnevnik. Kad ste se prijavili, na gornjoj zelenoj traci birajte DJELA →OSNOVNA ŠKOLA→RAZRED i naslov koji želite ili ga je učiteljica zadala.  Kliknuli ste na izabrano djelo. Spustite se na dno stranice i odaberite format u kojem želite čitati: web format, PDF za ispis ili ePub. Uživajte u čitanju! Istražujte stranicu e-lektire i pronaći ćete da su neki naslovi postavljeni kao zvučne knjige.

*Pozivamo vas da svakako pročitate slikovnicu Zapeli zajedno. Čitajte je s roditeljima. Slikovnica priča priču o našem vremenu kad živimo drugačije nego li smo navikli. Poveznica je

https://drive.google.com/file/d/1rejd47qBRR3pOQtEQxFteOle0OQYoqeD/view?fbclid=IwAR11JkzhZYGdJoMs9lNuNcMamSMJmV3iNHA4C7QjwN7XHOMRfd8B4oyxNvM

Ostajte mi zdravo i čilo! Vaša knjižničarka

6.dan, utorak 31. ožujka 2020.

Možda je ponekad u našoj knjižnici bilo glasnije nego li treba, ali sad nam ta buka pomalo nedostaje. Često u knjižnicu dolazite radi izrade prezentacije, referata, plakata. Dobili ste zadatak samostalno napraviti rad kojim prikazujete zadani sadržaj. Za rješavanje zadatka koristite postojeće izvore informacija, a to su knjige, časopisi, video zapisi, natuknice iz enciklopedija, sadržaji s interneta. Sve izvore informacija koje ste koristili u svojim radovima morate spomenuti. Za ovu temu važno je nekoliko pojmova: autor, autorsko djelo, autorsko pravo, citiranje.

AUTOR: http://www.autori.hr/autori/tko-je-autor/

AUTORSKO DJELO: http://www.autori.hr/autori/sto-je-autorsko-djelo/

AUTORSKO PRAVO: Autorsko pravo je pravo autora u pogledu njegovog autorskog djela. Autor može zabraniti odnosno pod ugovorenim uvjetima odobriti umnožavanje, javnu izvedbu, snimanje, emitiranje, prijevod ili prilagodbu svog djela. Autorsko pravo regulirano je zakonom.

https://www.zakon.hr/z/106/Zakon-o-autorskom-pravu-i-srodnim-pravima

CITIRANJE: Citiranje je doslovno navođenje dijela nekoga djela. Međutim podrazumijeva i postupke sažimanja i prepričavanja. Svako preuzimanje ili korištenja tuđih radova mora biti označeno i moramo navesti točne podatke o korištenim izvorima.

Budući da je priča o citatima i citiranju cjeloživotno važna, ostavljamo je za sutra.

Na kraju prenosimo novu vijest iz Školske knjige. Smib i Modru lastu za travanj možete pročitati na poveznici https://www.skolskiportal.hr/nastava-na-daljinu/kao-podrska-ucenju-na-daljinu-smib-i-modra-lasta-dostupni-su-svim-ucenicima/ . Poveznicu spremite jer će na njoj biti dostupan i sljedeći broj, ako bude trebalo. Nadamo se i navijamo da ne bude tako. 

Ostajte mi zdravo i čilo! Vaša knjižničarka

 7.dan, srijeda 1. travnja 2020.

Jučer je u knjižnici bilo vrlo ozbiljno. Najavili smo nastavak ozbiljne priče, a zaboravili da je danas 1. travnja – dan za šale i smijeh. Nastavak priče o citiranju ostavljamo za sutra.

Sutra 2. travnja Međunarodni je dan dječje knjige. Stariji učenici znaju da je datum odabran zato što je 2. travnja rođen jedan od najboljih i najčitanijih dječjih pisaca Hans Christian Andersen. Podsjetit ćemo vas na njegove nezaboravne priče Ružno pače, Djevojčica sa žigicama, Carevo novo ruho, … Današnja je ponuda školske knjižnice na daljinu prilagođena sutrašnjem danu.

*Kolegica knjižničarka Ivana Griparić Fable napravila je vrlo zanimljivu igricu koju možete zaigrati na poveznici   https://view.genial.ly/5e830fd4100ecb0d8317d9da/interactive-image-medunarodni-dan-djecje-knjige . Kad kliknete na poveznicu, otvorit će se slika grupe djece koja čitaju knjigu. Na djeci su brojke od 1 do 8. Mišem ili prstom kliknite na „oko“ pokraj brojke i otvorit će se zadatak. Uživajte u igri!

*Volite li bajke? Sljedeća poveznica odvest će vas na                                   Bajkoviti kviz  https://www.artrea.com.hr/qiuz/kvizbajke.htm predviđen za    učenike od 1. do 3. razreda, a stariji učenici mogu zaigrati kviz Knjige i autori  https://www.artrea.com.hr/qiuz/kvizknjige.htm .                                                      Na stranici   https://www.artrea.com.hr/onlinekviz.html  osim kvizova naći ćete zagonetke, rebuse, sudoku, pitalice, iluzije, mozgalice, za svakoga ponešto. Nadamo se da će se stranica i vama svidjeti.

Ostajte mi zdravo i čilo! Vaša knjižničarka

8.dan, četvrtak 2. travnja 2020.

Sretan nam Međunarodni dan dječje knjige! Nadamo se da ste pročitali jučerašnju objavu i otvorili neku od ponuđenih stranica. Ako niste, uvijek imate vremena. Vraćamo se prekinutoj priči o citiranju. Rekli smo da je citiranje navođenje tuđih riječi ili misli u svom tekstu.

„Dva su načina citiranja u užem smislu: izravno navođenje teksta i parafraziranje. Izravno navođenje teksta se provodi tako da se koriste navodnici unutar kojih se doslovno prenosi tuđi tekst, bez ikakvih izmjena i/ili intervencija. Na kraju izravno navedenog teksta obavezno je navesti podatak o izvoru. Tuđe riječi, misli i/ili ideje moguće je i parafrazirati. U tom se slučaju tuđe riječi ne navode doslovno, već se prepričavaju na način da im se ne mijenja izvorni smisao. Isto kao i kod izravnog navođenja, na kraju parafraziranog teksta obavezno je navesti podatak o izvoru.“  (Hebrang Grgić, 2018) 

Način na koji citirani tekst povezujemo s izvornikom zovemo sustav citiranja. Podatke koji nam daju potpun i jednoznačan opis dokumenta (korištenog izvora) zovemo bibliografski podaci (autor, naslov, datum, mjesto izdavanja, izdavač). Stil citiranja označuje strukturu bibliografskih bilješki. Učenicima u osnovnoj i srednjoj školi preporučeno je koristiti stil citiranja Hrvatskog pravopisa jer je prilagođen hrvatskom jeziku i pravilima hrvatskoga pravopisa. Izvore koje smo koristili u svom radu spominjemo na dva mjesta – bilješke u tekstu i na kraju rada popis literature. U bilješkama u tekstu pišemo prezime autora, godinu objavljivanja i ako treba, broj stranice. Primjere pogledajte na poveznici http://pravopis.hr/pravilo/navodjenje-u-tekstu/88/. U popisu korištene literature izvore popisujemo abecednim redom prema prezimenu autora. Poveznica na primjere:  http://pravopis.hr/pravilo/bibliografske-jedinice/87/ 

Ako smo koristili sadržaj s interneta, moramo ga označiti. Primjer:

Jandrić, P. (2017). Korištenje alata za izradu digitalnih obrazovnih sadržaja: priručnik. Preuzeto s:  https://www.eskole.hr/wpcontent/uploads/2016/12/Prirucnik_Koristenje-alata-za-izradu-digitalnihobrazovnih-sadrzaja.pdf (2.2.2018.)

Franic, Z.(1997). Kako citirati internet u bibliografiji? Preuzeto s: https://www.imi.hr/~franic/citation.html (2.4.2020.) 

Za pisanje ovoga teksta koristili smo:

Citiranje u digitalnom okruženju: Priručnik (2018). Preuzeto s: https://pilot.e-skole.hr/wp-content/uploads/2018/03/Prirucnik_Citiranje-u-digitalnom-okruzenju-1.pdf (2.4.2020.)

Priča o citiranju ovdje nije gotova. Vratit ćemo se na nju kad budemo spominjali fotografije. Na kraju vas pozivamo da se prijavite na besplatan online tečaj. Centar tehničke kulture Rijeka otvara besplatni online tečaj medijske pismenosti za mlade od 13 do 16 godina i njihove roditelje/staratelje/bake i djedove. Cilj je tečaja naučiti prepoznati dezinformacije, zašto su stvorene, tko od njih ima korist i , što je najvažnije, kako se pravilnim ponašanjem zaštiti od dezinformacija. Online tečaj podijeljen je na tri teme. Prve dvije pohađaju odvojeno djeca i stariji (roditelji,…), a treću  temu odrađuju zajedno. Polaznici interaktivne zadatke rješavaju u terminu koji im odgovara.  Tečaj počinje 6. travnja 2020., prijave su u tijeku. Poveznica je http://www.ctk-rijeka.hr/hr/otvorene-prijave-za-te%C4%8Daj-medijske-pismenosti-get-your-facts-straight 

Ostajte mi zdravo i čilo! Vaša knjižničarka

9.dan, 3. travnja 2020.

Evo ga, petak! Početak vikenda! Kamo ćemo ovoga vikenda? U kazalište? Može, ali malo drugačije.

Pozivamo vas na vrlo zanimljivo mjesto gdje možete pratiti lutkarske predstave kućne izrade, a možete i sami naučiti izrađivati lutkice i pripremati svoje kućno kazalište. Poveznica https://cekate.hr/program/virtualni-igrokaz-i-radionica/  dovest će vas u Centar za kulturu Trešnjevka. Zabavljajte se i uživajte.

Ne želite u kazalište? A film? Nudimo vam dugometražni dokumentarni film Voda misterij života koji je na Međunarodnom filmskom festivalu mira, inspiracije i jednakosti (International Film Festivals for Peace, Inspiration, and Equality) u Indoneziji nagrađen nagradom izvrsnosti. Planet vode pogledajte na poveznici  https://www.youtube.com/watch?v=ujxd4outZwY .

Ako ne želite ni film ni kazalište, ostaje vam knjiga. Zašto je važno čitati u izolaciji pogledajte i pročitajte na poveznici https://www.skolskiportal.hr/sadrzaj/skolska-knjiga-za-vas/zasto-je-citanje-u-izolaciji-iznimno-vazno/ .

Pozivamo vas da na školskiportal.hr zavirite u kutak što ga uređuje Željka Horvat Vukelja, književnica i urednica u Školskoj knjizi. Književnica je gostovala u našoj Školi nekoliko puta i uvijek svojim izvedbama oduševila učenike i učiteljice. Na adresi https://www.skolskiportal.hr/author/zeljka-horvat-vukelja/  možete pogledati i poslušati Željkine priče za mali odmor .

Na kraju vam nudimo lijepu i korisnu slikovnicu Što da radim kad se bojim  autoricâ Ivane Pejnović  i Snježane Pejnović . Slikovnica je priručnik koji će vam na primjeren i razumljiv način odgovoriti na pitanja što je strah i kako ga prevladati. Ilustracijama su objašnjene fizičke manifestacije straha, a sâm strah vizualiziran je na simpatičan, pomalo humorističan način.   https://www.flipsnack.com/F98AFA58B7A/to-da-radim-kad-se-bojim.html  

Želimo vam miran, veseo i ugodan vikend.

Ostajte mi zdravo i čilo! Vaša knjižničarka

 

10.dan, ponedjeljak 6. travnja 2020.

Iz školske knjižnice na daljinu šaljemo vam srdačne pozdrave.

Tijekom ovoga tjedna predstavit ćemo internetske stranice koje vam mogu pomoći kad ste u jezičnim nedoumicama – kad ne znate što neka riječ znači ili niste sigurni je li točna. Danas predstavljamo Hrvatski jezični portal - http://hjp.znanje.hr/ .

Kad otvorite stranicu i kliknete na  dio navigacije O nama, doznat ćete da „Hrvatski jezični portal (HJP) zajednički je projekt nakladničke kuće Znanje i   Srca (https://www.srce.unizg.hr/djelatnost-srca) ... prva je i zasad jedina internetom distribuirana rječnička baza hrvatskoga jezika, koji je besplatno dostupan od lipnja 2006. godine. „

„Rječnička baza sastoji se od 116.516 osnovnih riječi (natuknica), od toga  67.049 imenica, 15.699 glagola, 20.154 pridjeva, 7.017 priloga, 111 prijedloga, 72 veznika, 152 broja, 102 zamjenice, 98 čestica i 302 uzvika.“

U navigaciji na vrhu početne stranice dijelovi su  O nama, Upute o čitanju rječničke baze, Povijest hrvatskoga jezika, Kontakt. Ispod naslova portala nalazi se traka za pretraživanje u koju upisujete riječ čije vas značenje zanima. Prije nego li krenete s pretraživanjem, pogledajte na dno stranice. Naći ćete tri stupca : Pomoć, Libersina font i Riječ dana. Svakako otvorite podteme u stupcu Pomoć (Kratice i odrednice, Kratice i jezici, Znakovi) jer će vam pomoći da bolje razumijete tumačenje riječi. Najčešće Hrvatski jezični portal otvaramo kad nam brzo treba riješiti nedoumicu, ali ne smijemo zaboraviti da je hjp puno više od toga i zato pročitajte dio Upute o čitanju rječničke baze. Ovdje ćemo upute sažeti i predstaviti najvažnije.

U tražilicu upišemo riječ koja nas zanima (NATUKNICA) → kruh

Pokazat će nam se gramatički opisana riječ : krȕh m 〈V krȕše, N mn krùhovi〉   - naglasak, imenica muškog roda, upozorenje na oblike u kojima se javljaju promjene – u vokativu i nominativu množine.

Slijedi Definicija odnosno objašnjenje riječi. Ako riječ ima više značenja, svako je označeno brojem, a unutar broja slovom:

1.uskislo pečeno tijesto [crni kruh; bijeli kruh; raženi kruh; kukuruzni kruh]; kruv

2.pren. a. hrana b. ono od čega čovjek živi [nemati ni za kruh]  (kratica pren. znači preneseno značenje)

Ispod Definicije stoji Sintagma – skup riječi među kojima je čvrsta značenjska veza. ( Za riječ kruh nema je.)

Slijedi Frazeologija, a to je  dio lingvistike koji  proučava i opisuje frazeme ili frazeologizme. Frazemi su ustaljeni višečlani izrazi u jeziku koji se u govoru ponavljaju kao cjelina i kod kojih značenje nije zbroj značenja pojedinih riječi od kojih se frazem sastoji. Za riječ kruh ovaj dio vrlo je bogat. Donosimo vam samo neke:

bez ruha i kruha bez ičega, nemati ništa;

doći do (svoga) kruha steći zanat, zanimanje, postati samostalan u izdržavanju;

gdje je kruha nema gladi gdje je vode nema žeđi posl. ne treba se previše bojati neimaštine, čovjek se može zadovoljiti s malim;

ići trbuhom za kruhom u nuždi ići po svijetu, tražiti posla gdje ga ima;

izgubiti kruh izgubiti posao;

Onomastika je jezikoslovna disciplina koja istražuje imena u najširem smislu - njihovo podrijetlo, način tvorbe, rasprostranjenost, uporabu i ulogu u društvu i sl. U tom dijelu zapisana su prezimena nastala od riječi kruh: Krùhak (170, Zagreb, Zagorje), Krùhan (Sisak, Samobor), Krùhek (Zlatar Bistrica, Zagreb), Krùhin (Dugo Selo), Kruhobérec (140, Ivanec), Krúhonja (Zagreb), Krȕhović (Glina, Banovina, Pokuplje), Krȕh Vẉk (Moslavina), Krùščić (Vinkovci, Obrovac, Split), Krùšec (270, Ludbreg, Zagorje).

Na kraju opisa riječi stoji Etimologija koja istražuje porijeklo riječi.  Za našu je riječ sljedeće:

prasl. i stsl. kruxъ: šnita (rus. krux, polj. kruch) ≃ lit. krušti: udarati ← ie. *krow- (grč. kroúein: udarati)

Pozivamo vas da koristite Hrvatski jezični portal jer će vam obogatiti rječnik i pomoći da pronađete pravu riječ za određenu situaciju.

Ostajte mi zdravo i čilo! Vaša knjižničarka

 

11.dan, utorak 7. travnja 2020.

Dragi korisnici školske knjižnice na daljinu, danas vam preporučujemo dvije slikovnice. Slikovnice ne moraju biti samo za malene, za bebaće. Slikovnice čitaju i stariji, a ove koje nudimo ne čitate nego slušate i gledate. Riječki sportski savez pokrenuo je projekt Sportska lektira za učenike nižih razreda osnovne škole. Na njihovom YouTube kanalu Danica Juričić Spasović čita slikovnice iz serije Olimpijske priče. Dosad su objavljene dvije priče: o atletičaru, olimpijcu Makati Taki Heli  na poveznici https://www.youtube.com/watch?v=GP7m1MnQCGU i priča Judo – Nježan put na poveznici https://www.youtube.com/watch?v=UzzttVQ_04c  Priče i ilustracije vrlo su lijepe, zanimljive i poučne. Iako je spomenuto da su slikovnice za učenike nižih razreda osnovne škole, vjerujemo da će biti zanimljive i starijima, roditeljima i drugim ukućanima.  

Ostajte mi zdravo i čilo! Vaša knjižničarka

12.dan, srijeda 8. travnja 2020.

Dobar dan svima!

I velikima i malima, i mladima i starima dogodilo se ne jednom da nismo bili sigurni u riječ koju želimo upotrijebiti. Nismo bili sigurni odgovara li značenjem, je li pravilnog oblika, piše li se č ili ć, ije ili je, … U rješavanju takvih nedoumica pomažu nam rječnici, gramatika, pravopis i jezični savjetnici u užem smislu. Hrvatski jezični portal već smo predstavili, a danas ćemo vas uputiti na četiri internetske stranice koje su jezični savjetnici u užem smislu.

*Na adresi http://jezicni-savjetnik.hr/ koju uređuje Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje naći ćete objašnjena značenja pojedinih riječi, preporuku za  bolji izbor riječi, hrvatsku riječ za tuđicu (riječ iz drugog jezika) te pravilno pisanje riječi. Na primjer:

Aninoga > Anina

U hrvatskome se standardnom jeziku posvojni pridjevi na -ov, -ev, -in, npr. bratov, stričev, Anin, sklanjaju samo po imeničkoj sklonidbi i u genitivu glase bratova, stričeva, Anina. Sklonidba tih pridjeva po pridjevnoj sklonidbi (npr. bratovoga, bratovomu; stričevoga, stričevomu; Aninoga, Aninomu) pripada razgovornomu funkcionalnom stilu. U hrvatskome standardnom jeziku nepravilno je Naći ćemo se na Markovome trgu., Upoznali smo Aninoga prijatelja., a pravilno je Naći ćemo se na Markovu trgu., Upoznali smo Anina prijatelja. (http://jezicni-savjetnik.hr/   Preuzeto 8. travnja 2020.)

*http://bujicarijeci.com/ jednostavna je internetska stranica koju je postavilo Trgovačko društvo Bujica riječi s ciljem popularizacije i očuvanja hrvatskog standardnog jezika. U navigaciji su Naslovnica, Kategorije jezičnih savjeta (u padajućem izborniku birate Gramatika, Pravopis, Leksik), i Popis ključnih riječi (padajući izbornik je rječnik). Klikom na izabranu natuknicu otvarate objašnjenje. Na primjer:

Piše li se Europska unija ili Europska Unija? U navigaciji biramo Kategorije jezičnih savjeta → Pravopis→ Veliko i malo početno slovo → natuknica Europska unija ili Europska Unija. Naučit ćemo da to nije država nego politički i gospodarski savez samostalnih neovisnih država pa se ime piše kao i ostala imena drugih međunarodnih organizacija – Europska unija (http://bujicarijeci.com/2012/10/europska-unija-ili-europska-unija/) . Mana je ove stranice što nije ažurirana. Od 2014. nismo našli novijih objava.

*Internetski portal Bolje je hrvatski! na adresi http://bolje.hr/ uređuje Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.  Želja je uređivača ponuditi hrvatske zamjene za neke izraze kao preporuku, kao mogućnost koju govornici hrvatskoga jezika mogu iskoristiti. Na primjer:

set dresser > opremač scene

U engleskome se jeziku izrazom set dresser označuje osoba koja u kazališnoj predstavi ili filmu priprema scenu, brine se za njezinu opremljenost potrebnim rekvizitima, namještajem itd. te za svaku izvedbu ili snimanje provjerava je li svaki predmet u ispravnome stanju i položaju. Taj se izraz u istome značenju upotrebljava i u hrvatskome jeziku. U hrvatskome se jeziku umjesto toga izraza upotrebljavaju i izrazi opremač objekta, opremač seta, opremač scene. Umjesto izraza set dresser u hrvatskome je standardnom jeziku bolje upotrijebiti izraz opremač scene, koji točnije od izraza opremač objekta opisuje što osoba zanimanja o kojemu je riječ radi. Taj se izraz može upotrijebiti i u kazališnome i u filmskome kontekstu, a izraz opremač seta (koji sadržava anglizam set) upotrebljava se isključivo u filmskome kontekstu. (http://bolje.hr/rijec/set-dresser-gt-opremac-scene/259/ Preuzeto 8. travnja 2020.)

*https://radio.hrt.hr/emisija/govorimo-hrvatski/200/ internetska je adresa Hrvatskoga radija na kojoj možete poslušati u kratkoj radijskoj formi emisiju Govorimo hrvatski. Emisije traju dvije – tri minute. Svaka obrađuje jedan jezični problem koji se često javlja u pisanju i govorenju. Slušanjem tih kratkih emisija usavršimo govorenje i pisanje hrvatskoga jezika da bismo se bolje razumjeli i razvili jezičnu kulturu..

Ostajte mi zdravo i čilo! Vaša knjižničarka

13.dan, četvrtak 9. travnja 2020.

Dobro došli u školsku knjižnicu!

Pred nama je produljeni blagdanski vikend. Bit će manje zadaće i drugih školskih obveza. Što vam knjižnica nudi?

*Nudimo vam internetski portal https://www.medijskapismenost.hr/ . Što je medijska pismenost? „Medijska pismenost jedna je od ključnih kompetencija za život i rad u digitalnome medijatiziranom svijetu koji se konstantno ubrzano razvija i mijenja…. Zbog toga je važno građane osnažiti vještinama i znanjem koje će im pomoći da razumiju kako mediji rade, da znaju provjeriti ​​točnost informacija, te da znaju koristiti, kreirati i dijeliti medijske sadržaje i informacije. Posebice je važno vještinama medijske pismenosti učiti djecu i mlade, jer je to i najbolji način zaštite od potencijalno štetnih medijskih sadržaja, dezinformacija i propagande.“ (https://www.medijskapismenost.hr/o-nama/ Preuzeto 9. travnja 2020.) Današnja je ponuda više usmjerena prema roditeljima i skrbnicima iako vjerujemo da će stariji učenici naći zanimljive sadržaje. Pozivamo vas na stranicu   https://www.medijskapismenost.hr/obrazovni-materijali-za-preuzimanje/ . na kojoj ćete pronaći korisne i zanimljive obrazovne materijale za besplatno preuzimanje. Iza gumba EDUKACIJA na navigacijskoj traci oni koje zanimaju mediji otkrit će „zlatni rudnik“ materijala. 

*Institut za društvena istraživanja u Zagrebu izradio je seriju edukativnih video materijala s ciljem poticanja kompetencije učiti kako učiti kod učenika osnovnih i srednjih škola. Uvodni video Kako bolje, brže i lakše učiti? - za učenike 5.-8. razreda osnovne škole pogledajte na https://youtu.be/5hnkJKdw7EE , a za učenike 1. do 4. razreda na adresi                                       https://www.youtube.com/watch?v=Bo4ELeo4_p8&feature=youtu.be ,

Vjerujemo da će vam biti zabavno i zanimljivo. 

Ostajte mi zdravo i čilo! Vaša knjižničarka

14.dan, utorak 14. travnja 2020.

Na početku malo mudrosti: Kad ti život da kišu, igraj se u lokvama. Ili, kad se dogodi nešto loše, pokušajmo to loše okrenuti u dobro. Zato vam danas nudimo pravu poslasticu, posebno za ljubitelje Harrya Pottera. Na  online platformi HARRY POTTER AT HOME naći ćete besplatnu internetsku kolekciju video zapisa, zagonetki, ilustracija, kvizova, kreativnih ideja, članaka i mnogo drugih čarobnih poslastica . Na stranici                  https://www.wizardingworld.com/collections/harry-potter-at-o imehome                    i vi ćete postati čarobnjak, dobiti svoje čarobnjačko ime i biti razvrstani u neki čarobnjački razred. Nadamo se da ćete uživati, ali samo poslije riješene domaće zadaće. 

Ostajte mi zdravo i čilo! Vaša knjižničarka

15.dan, srijeda 15. travnja 2020.

Knjižnice su mjesta na kojima se čuva ljudsko znanje. Nekada je znanje bilo zapisano na pločicama pa na svitcima, najzad u knjigama. Danas znanje čuvamo na različitim elektroničkim medijima, ali još uvijek mjesta gdje znanje skupljamo, čuvamo i posuđujemo zovemo knjižnice. U svijetu je najpoznatija Aleksandrijska knjižnica. Po mnogočemu je posebna. Nastala je u 3. stoljeću prije Krista, tri puta je gorjela i uništena. Današnja Aleksandrina otvorena je 16. listopada 2002. godine. Prije nego li upoznamo današnju, pogledajte zašto je bila toliko važna u prošlosti kad je osnovana.

https://www.ted.com/talks/elizabeth_cox_what_really_happened_to_the_library_of_alexandria/transcript?language=hr#t-291165

Od tog vremena do danas ostao je zakon o obveznom primjerku koji propisuje redovito, besplatno i ažurno dostavljanje devet primjeraka svih tiskanih i netiskanih publikacija odnosno knjižne i neknjižne, audiovizualne i elektroničke građe Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.

Ideja o osnivanju moderne Aleksandrijske knjižnice nastala je na sveučilištu toga grada 1974. godine. Norveška arhitektonska tvrtka “Snoheta” izradila je projekt knjižnice. Realizacija ovog ambicioznog projekta koštala je 220 milijuna dolara i trajala je oko 20 godina. Na kraju je stvorena jedanaesterokatnica od stakla i betona koja oblikom podsjeća na ogromni sunčani disk okrenut ka moru  koji simbolizira rađanje Sunca. U blizini je i Planetarij, arhitektonsko ostvarenje u obliku kugle koja simbolizira Mjesec. Knjižnica se prostire na 85000 četvornih metara.

Krov je staklen, unutra izgleda kao kapak oka, a izvana kao trepavice da Sunce može nesmetano osvjetljavati unutrašnjost. Na granitnom zidu koji gleda na jug uklesana su slova većine svjetskih pisama što predstavlja promociju nacionalne, kulturne i jezičke šarolikosti koja se čuva u ovoj građevini. U knjižnici se čuva dva milijuna knjiga napisanih na osamdeset jezika. Otvaranje Bibliothecae Alexandrine  proglašeno je najznačajnijim kulturnim događajem novoga doba, a sama knjižnica lučonošom znanja čitavog čovječanstva, građevinom  koja na poseban način povezuje prošlost, sadašnjost i budućnost. U toj veličanstvenoj knjižnici čuva se i dvjestotinjak hrvatskih knjiga što ih je tadašnji hrvatski predsjednik Stjepan Mesić darovao prilikom svečanog otvaranja.

Aleksandrina obuhvaća središnju knjižnicu; Internet centar i arhivu; šest specijaliziranih knjižnica: za audio-vizualne materijale, djecu, mlade, mikrofilmove, rijetke knjige i posebne zbirke; tri muzeja: Muzej starina, Muzej rukopisa, Muzej znanosti; Planetarij; Exploratorium za dječje izložbe; dvije stalne izložbe; šest art galerija za privremene izložbe i centar za konferencije koji može primiti nekoliko tisuća ljudi. 

Na sljedećoj poveznici pogledajte foto galeriju najpoznatije knjižnice na svijetu.

https://www.bibalex.org/en/mediagallery/default/all 

Ostajte mi zdravo i čilo! Vaša knjižničarka

 

16.dan, četvrtak 16. travnja 2020.

U subotu 18. travnja slavit ćemo rođendan Ivane Brlić-Mažuranić, jedne od najvećih i najprevođenijih  hrvatskih pisaca. Njezino ime poznato je svima, a šegrt Hlapić simbol je poštenog, marljivog, dobrodušnog i velikodušnog mladića. Ivanine priče prate vas kroz cijelu osnovnu školu. U 3. razredu lektira su Čudnovate zgode šegrta Hlapića, u 4. Šuma Striborova i Regoč iz zbirke Priče iz davnina, a u 6. ostale priče iz spomenute zbirke. Obje knjige digitalizirane su i možete ih preuzeti na portalu eLektira. Možda niste znali, Ivana Brlić Mažuranić pisala je i basne. Basne su također objavljene na eLektiri. Primjećujete da je Ivana nosila dva prezimena. Prezime Brlić je njezinoga muža, a Mažuranić je njezino djevojačko (rođeno) prezime. Iz obitelji Mažuranić potekli su mnogi ugledni hrvatski pisci i političari. Pozivamo vas da pogledate emisiju Ivan Mažuranić i Ivana Brlić Mažuranić iz serijala Hrvatski velikani: https://www.youtube.com/watch?v=IrYlhquz3cA&t=2570s . Mnogi učenici prepoznat će i sjetit će se kuće u kojoj je sniman dio emisije, a to je villa Ružić u Rijeci na Pećinama. U kući je živjela Ivanina kći Neda s mužem i djecom. Nadamo se da će vam se emisija svidjeti i da ćete doznati o životu velike spisateljice ono što dosada niste znali.

Ostajte mi zdravo i čilo! Vaša  knjižničarka 

17.dan, petak 17. travnja 2020.

Današnja ponuda školske knjižnice odnosi se na vikend. Preporučujemo da ga posvetite Ivani Brlić Mažuranić. Kao što smo jučer najavili, sutra joj je rođendan (18. travnja). Nudimo vam zanimljive, različito i neobično animirane filmove nastale prema pričama iz zbirke Priče iz davnine. Na adresi  http://www.priceizdavnine.net/crtici.html možete pogledati i poslušati sljedeće priče:

„Kako je Potjeh tražio istinu" , animirani film u režiji Australca Nathana Jureviciusa

"Ribar Palunko i njegova žena", animirani film u režiji francuske redateljice Laurence Arcadias

"Jagor", animirani film u režiji Njujorčanina Mireka Nisenbauma

"Šuma Striborova", animirani film u režiji škotskog autora Al Keddiea

"REGOČ & Kosjenka", animirani film u režiji Helene Bulaja Madunić

Drugo najpoznatije djelo naše spisateljice svakako su Čudnovate zgode šegrta Hlapića. Dječji igrani film snimljen prema tom romanu možete pogledati na adresi   https://www.youtube.com/watch?v=hav5isl6h2Y .

Ostajte mi zdravo i čilo! Vaša knjižničarka

18.dan, ponedjeljak 20. travnja 2020.

Dugo nismo spominjali lijepe priče iz ciklusa Sportska lektira. U međuvremenu objavljene su četiri nove priče. Svaka nosi poruku o borbi, ustrajnosti i uspjehu. U svakoj upoznajete stvarnog sportskog junaka ili junakinju. Pozivamo vas da uživate u slušanju priča i gledanju lijepih ilustracija koje će vam pomoći zamisliti i oživjeti vrijeme i likove koji se u pričama spominju .

Olimpijske priče, 4. knjiga SKIJANJE – Snježna kraljica, priča o Janici Kostelić   https://www.youtube.com/watch?v=ByanADaXAws

Olimpijske priče, 5. knjiga OLIMPIJSKE IGRE – Igre bogova, priča o nastanku Olimpijskih igara https://www.youtube.com/watch?v=7x4szRWRYo8

Olimpijske priče, 6. knjiga KLIZANJE – Gospođica Hoppla, priča o Sonji Henie, norveškoj klizačici koja je popularizirala klizanje     https://www.youtube.com/watch?v=sKGf7NM23Q4

Sportska lektira, 7. knjiga GIMNASTIKA – Spretni Leon, priča o slovenskom gimnastičaru Leonu Štukelju https://www.youtube.com/watch?v=TJs7e6_qAxc

Ostajte mi zdravo i čilo! Vaša knjižničarka

19.dan, utorak 21. travnja 2020.

Sutra obilježavamo Dan planeta Zemlje. Dan Zemlje prvi je put proslavljen 1969. godine u San Franciscu. U Hrvatskoj se Dan planeta Zemlje organizirano obilježava od 1990. godine. U svijetu se službeno obilježava od 1992., a 22. travnja proglašen je Danom planeta Zemlje 2009. godine. Svake se godine u travnju sjetimo našega najvećeg doma, planeta s kojega još uvijek nikamo ne možemo, koji nam je još uvijek jedan i jedini.

Ove godine na 22. travnja gledamo drugačije. Pandemija korona virusa velikom broju stanovnika Zemlje otvorila je oči pa na prirodu i svijet oko sebe gledamo drugačije. Postali smo svjesni svoje uloge u njezinom uništenju, ali i svojih mogućnosti da popravimo pokvareno. Odmah, bez čekanja i odlaganja! Ako svatko od nas sad, odmah, usvoji jednu zdravu naviku, puno ćemo napraviti. Za desert nudimo kratki video. Možda u njemu nađete aktivnost koja će biti vaša prva zdrava navika. https://www.youtube.com/watch?v=aj8-N6xsSsw

Na poveznici http://idesh.net/lifestyle/ovo-je-nova-zastava-planeta-zemlje-i-zabiti-cemo-ju-u-sljedeci-planet-koji-osvojimo/ pogledajte zastavu planeta Zemlje, pročitajte objašnjenje njezine simbolike i pogledajte kratak video o njezinom nastanku.

Ostajte mi zdravo i čilo! Vaša knjižničarka

20.dan, srijeda 22. travnja 2020.

Sretan nam Dan planeta Zemlje! Jeste li odlučili što ćete odmah napraviti da biste Zemlju zaštitili? Na prijedlog bolivijskog predsjednika Ujedinjeni su narodi 2011. o Zemlji počeli govoriti kao o živom biću, odnosno organizmu sa svojom osobnošću. Bolivijski je predsjednik tražio donošenje Deklaracije o pravima Majke Zemlje koja bi trebala jamčiti „pravo na život svim živim bićima; pravo na obnovu biokapaciteta planeta; pravo na zdrav život planeta; pravo Majci Zemlji na život bez zagađenja i kontaminacije te harmoniju i ravnotežu svih živih bića“.

Za kraj današnje objave nudimo vam trominutni animirani film MAN :

https://www.youtube.com/watch?v=WfGMYdalClU 

Ostajte mi zdravo i čilo! Vaša knjižničarka

21.dan, četvrtak 23. travnja 2020.

Danas obilježavamo Svjetski dan knjige, Dan autorskih prava i Noć knjige.

O Noći knjige (pristupljeno 23. travnja 2020.)

Svjetski dan knjige i autorskih prava obilježava se 23. travnja, a proglašen je 1995. godine na Glavnoj skupštini UNESCO-a. Riječ je o simboličnom datumu u svjetskoj književnosti jer su toga dana 1616. godine umrli Miguel de Cervantes, William Shakespeare i Inca Garcilaso de la Vega. Tom prigodom UNESCO, u suradnji s međunarodnim organizacijama koje predstavljaju tri glavna sektora knjižne industrije – izdavače, knjižare i knjižnice, odabire jedan grad kao svjetsku prijestolnicu knjige (World Book Capital). Obilježavajući Svjetski dan knjige i autorskih prava, UNESCO poziva čitatelje, autore, prevoditelje, izdavače, nastavnike, knjižničare, javne institucije, medije, neprofitne organizacije i privatni sektor da promiču knjigu, čitanje i izdavaštvo, uz zaštitu autorskih prava.

Dan hrvatske knjige obilježava se 22. travnja odlukom Sabora Republike Hrvatske iz 1996. godine, a u spomen na Marka Marulića, koji je toga dana 1501. godine dovršio svoju Juditu.

Noć knjige je manifestacija pokrenuta 2012. godine, kako bi se, bez zatvaranja očiju pred često nelijepom svakodnevicom, barem na jedan dan govorilo o čaroliji stvaranja i radosti čitanja knjiga. Cilj projekta je kroz jedinstvenu manifestaciju potaknuti kulturu čitanja i uvažavanja knjige kao civilizacijskog i kulturnog dosega te dati poticaj razgovoru o statusu i važnosti knjige u suvremenom društvu. 

https://nocknjige.hr/tekstx.php?k=50&id=16

Kroz ovogodišnju Noć knjige vode vas patuljak Čituljak i  Knjigomir, superjunak koji svoje posebne moći zahvaljuje velikom broju pročitanih knjiga. A mi vam nudimo zabavu na adresi https://view.genial.ly/5e99d1d63b26f10da5b46048/interactive-image-svjetski-dan-knjige-i-autorskih-prava . Želimo vam dobru zabavu u Noći knjige! 

Ostajte mi zdravo i čilo! Vaša knjižničarka

22.dan, petak 24. travnja 2020.

Predstavljamo vam pet najvećih knjižnica svijeta i pet gradova u kojima se one nalaze.

5. mjesto

Ruska državna biblioteka u Moskvi osnovana je 1862. godine. Čuva 45 milijuna knjiga, a posebno je poznata njezina zbirka ruske i inozemne dokumentacije na 247 jezika. https://hr.rbth.com/arts/2016/01/05/lenjinka-univerzum-radne-tisine_557207

MOSKVA https://www.youtube.com/watch?v=pnN2BNrSrXY

4. mjesto

New York Public Library u New Yorku osnovana je 1895. godine i u njoj je smješteno 53 milijuna knjiga https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=43661

NEW YORK https://www.youtube.com/watch?v=MtCMtC50gwY

3. mjesto

Library of Parliament Ottawa (Kanada) osnovana 1953. godine na trećem je mjestu s 54 milijuna skupljenih knjiga.https://www.britannica.com/video/187527/Library-of-Parliament-Ottawa-Canada-Ontario

OTTAWA https://www.youtube.com/watch?v=DtW0VqNkM9U

2. mjesto

Kongresna knjižnica u Washingtonu osnovana 1800. godine čuva 160 milijuna knjiga https://www.nsk.hr/virtualna-setnja-kongresnom-knjiznicom-washingtonu/

WASHINGTON D.C. https://www.youtube.com/watch?v=7dilTLvbHxc

1.mjesto

The British Library u Londonu osnovana 1970. skupila je i čuva 170 milijuna knjiga   https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=9552

LONDON https://www.youtube.com/watch?v=45ETZ1xvHS0

Ostajte mi zdravo i čilo! Vaša knjižničarka

23.dan, ponedjeljak 27. travnja 2020.

Danas počinju s radom knjižnice. Nažalost, naša školska knjižnica ostaje zatvorena. Knjige od danas možete posuditi u Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula. Čitaonicu ne možete koristiti. Nacionalna i sveučilišna knjižnica sastavila je smjernice za rad knjižnica. Smjernice za rad s građom i korisnicima možete pročitati na https://www.nsk.hr/wp-content/uploads/2020/04/Smjernice-za-rad-s-gra%C4%91om-i-korisnicima-Nacionalne-i-sveu%C4%8Dili%C5%A1ne-knji%C5%BEice-u-Zagrebu-od-27.-travnja-2020.-godine.-1.pdf

A što je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu?

Temeljne djelatnosti

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu javna je ustanova od nacionalnog značenja koja obavlja knjižničnu i informacijsku djelatnost nacionalne knjižnice Republike Hrvatske i središnje knjižnice Sveučilišta u Zagrebu. Knjižnica obavlja i znanstveno-istraživačku i razvojnu djelatnost radi promicanja hrvatskog knjižničarstva te izgradnje i razvoja hrvatskog knjižničnog sustava.

Knjižnica prikuplja, izgrađuje i organizira hrvatsku i nacionalnu zbirku knjižnične građe, uključujući i elektroničku te usklađuje nabavu inozemne znanstvene literature na nacionalnoj razini i na razini Sveučilišta u Zagrebu, izrađuje kataloge i skupne kataloge, obavlja djelatnost nacionalnog bibliografskog središta, izrađuje tekuće, retrospektivne i specijalne baze podataka.

Knjižnica je zadužena i za zaštitu građe, provodi i potiče preventivne mjere zaštite i konzervacije. Obavlja informacijsku, obrazovnu, izdavačku, izložbenu i promotivnu djelatnost. Preuzeto s: https://www.nsk.hr/temeljne-djelatnosti/ 27. travnja 2020.

Ukratko o Knjižnici https://www.nsk.hr/ukratko-o-knjiznici/#

Povijesni pregled https://www.nsk.hr/povijesni-pregled/

Ostajte mi zdravo i čilo! Vaša knjižničarka

24.dan, utorak 28. travnja 2020.

Upoznali smo pet najvećih knjižnica na svijetu, a danas ćemo upoznati knjižničare. Što znači biti knjižničar?

Bibliotekari (knjižničari) su stručnjaci koji uspostavljaju, razvijaju, održavaju i vode brigu o građi i organizaciji neke knjižnice te pomažu korisnicima u korištenju i pronalaženju knjižnične građe.

Bibliotekari (knjižničari) obavljaju poslove oblikovanja, postavljanja, održavanja i diobe zbirki građe i informacijskih izvora u knjižnici. Također obavljaju i poslove pripreme fonda knjižnice koja podrazumijeva izbor i nabavu knjižnične građe, prikupljanje i analizu zahtjeva korisnika, plan nabave knjiga, organizaciju fonda knjižnice, reviziju i otpis knjiga te procjenjivanje knjižničnog fonda. Također vrše i obradu knjižnične građe: bibliografsku obradu, sadržajnu analizu za potrebe klasifikacije, predmetnu analizu te izradu anotacija i sažetaka. Bibliotekari (knjižničari) organiziraju, održavaju i razvijaju informacijska pomagala za pretraživanje i pronalaženje informacija o tiskanoj i elektroničkoj građi. Također su na usluzi korisnicima knjižnice, kojima pomažu u odabiru i pronalaženju literature koja im je potrebna.

Bibliotekari (knjižničari) koji su zaposleni u školama, u suradnji s nastavnicima rade na pripremi nastave, poglavito obrazovanja na daljinu, obavljaju poslove nabave stručne i druge literature, multimedijskih izvora znanja, brinu o pretplati na odgovarajuću periodiku, izrađuju tematske bibliografije i anotacije, razvijaju informatizaciju škole te potiču kulturu čitanja učenika organiziranjem raznih tematskih radionica i izložbi.

Bibliotekari (knjižničari) bi prije svega trebali imati široku opću kulturu i biti dobro informirani i upućeni u promjene i novine, koje se odnose na informacije i njihovu obradu. Sposobnosti pamćenja, analitičkog mišljenja, raščlanjivanja i poopćavanja te organiziranja i planiranja, vrlo su važne za rad u knjižnici, posebice pri organiziranju i klasificiranju knjižnične građe.

U kontaktima s korisnicima knjižnice, važne su komunikacijske vještine,  ljubaznost, susretljivost i spremnost na pomoć i pružanje informacija.

Preuzeto s: https://e-usmjeravanje.hzz.hr/bibliotekar 28. travnja 2020.

25.dan, srijeda 29. travnja 2020.

Jeste li znali da su nekada, ne tako davno, djelovale knjižničarke na konjima?

Početak 20.-og stoljeća obilježila je velika svjetska ekonomska kriza poznata kao Velika depresija (1929. – 1933.). Njome su bile posebno pogođene Sjedinjene Američke Države. Neimaština, nezaposlenost i geografska izoliranost pojedinih područja  doveli su do nemogućnosti obrazovanje. Knjige su postale nedostupne. Američko udruženje knjižničara (ALA) 1936. godine objavilo je da trećina stanovništva SAD-a nema pristup javnim knjižnicama. Posebno krizno bilo je u državi Kentucky. Da bi se knjiga i obrazovanje približilo siromašnim izoliranim Amerikancima 1935. godine pokrenut je projekt „knjižnica na konjima“ koji je djelovao do 1943, godine. Tijekom tog vremena djelovalo je 30 takvih „knjižnica“.  A „knjižnice“ su bile odvažne, hrabre, srčane knjižničarke koje su na konjima nosile desetak knjiga, novina i časopisa. Projekt je zapošljavao dvjestotinjak „jašućih knjižničarki“ koje su tjedno prelazile  dvjestotinjak kilometara. Zahvaljujući njima 100 000 stanovnika/stanovnica Kentuckyja dobivalo je knjige, novine i časopise. 

„Jašuće knjižničarke“ nisu samo dostavljale knjige. Često bi se zaustavile u nekom mjestu i stanovništvu čitale knjige ili ih učile pisati.

Ako vjerujemo u ono što radimo, ako želimo drugima pomoći – ništa nije teško!

Ostajte mi zdravo i čilo! Vaša knjižničarka

26.dan, četvrtak 30. travnja 2020.

Školska knjižnica prikuplja, obrađuje, čuva i korisnicima daje na uporabu  različite izvore znanja. Korisnici su školske knjižnice učenici i školski djelatnici pa kažemo da je školska knjižnica informacijski centar škole i potpora odgojno-obrazovnom radu. Sve što je u knjižnici pohranjeno nazivamo knjižničnom građom. Najveći dio knjižnične građe pripada  knjigama koje čine knjižni fond. U školskim knjižnicama knjižni fond dijeli se na učenički i učiteljski/nastavnički. Učenički fond mora zadovoljiti potrebe učenika u praćenju i ostvarivanju nastavnog programa pa je u njemu najviše lektirnih knjiga, a to su knjige koje učenici tijekom nastavne godine moraju pročitati. Učiteljski/nastavnički fond čini stručna literatura, odnosno knjige iz različitih znanstvenih područja. Svakako treba spomenuti i treću grupu knjiga, a to su one koje čine referentnu ili priručnu zbirku i namijenjene su jednako učenicima i učiteljima/nastavnicima.

Jedna je od razlika školskih knjižnica prema ostalim knjižnicama  i klasificiranje knjiga.  U školskim se knjižnicama učenički fond klasificira MDOIN klasifikacijom koja se temelji na uzrastu (starosti) učenika. Oznakom M označene su knjige za najmlađe učenike – 1. i 2.razred. To su uglavnom slikovnice. Oznaka D oznaka je dječje književnosti i njome se označuju knjige zanimljive učenicima od 3. do 6. razreda. Oznaku O nose knjige za mladež, a to su učenici 7. i 8. razreda. Igrokazi su izdvojeni u posebnu grupu označenu slovom I , a posebnu grupu čini i narodna književnost koja nosi oznaku N.

Knjige u učiteljskom /nastavničkom fondu klasificirane su u Europi najčešće upotrebljavanom knjižničnom klasifikacijom a to je univerzalna decimalna klasifikacija – UDKhttps://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=63233 

Glavne su grupe UDK:

0 općenito, informatika, informacijske nauke

1 filozofija, psihologija

2 religija, teologija

3 društvene nauke, statistika, politika, vlada, ekonomija, pravo, vojska

4 slobodna (nepopunjena grupa)

5 prirodne nauke, matematika

6 primijenjene nauke, medicina, tehnologija

7 umjetnost, rekreacija, zabava, muzika, sport

8 jezik, lingvistika, književnost

9 geografija, historija, bibliografije

Ostajte mi zdravo i čilo! Vaša knjižničarka

27.dan, ponedjeljak 4. svibnja 2020.

*Standardni jezik učimo u školi jer je on temelj sporazumijevanja među pripadnicima jednoga naroda. Hrvatski jezik raznolik je i vrlo bogat. Govori u Istri stanovnicima Slavonije teže su razumljivi kao što su Istranima teže razumljivi govori Međimurja ili drugih krajeva Hrvatske. Zato učimo hrvatski standardni jezik koji je zajednički svima. Nudimo vam internetsku stranicu http://hrvatski-zvucni-atlas.com/  na kojoj možete pročitati i poslušati Zvučni atlas hrvatskih govora. Stranica je vrlo zanimljiva i jednostavna za uporabu. U gornjoj alatnoj traci naći ćete gumbe O atlasu, Popis govora i Interaktivni zemljovid.  Na interaktivnom zemljovidu označena su mjesta gdje su snimljeni izvorni govornici. U ponudi je sedamdeset rečenica napisanih standardnim hrvatskim jezikom, a klikom na izabrano mjesto možete čuti kako se u njemu izgovara. Nadamo se da ćete se zabaviti.

*Na web stranici http://psiholog-rebeka-bulat.hr/index.php/procitajte/item/49-moj-korona-dnevnik  naći ćete virtualnu knjižicu koju možete spremiti na računalo, a može je i ispisati pa bojati i ispunjavati po svojoj volji. Sve je dozvoljeno, osim prodaje i mijenjanja jer je autorica knjižicu dala besplatno. Pozivamo vas da preuzmete knjižicu, ispunjavate je i tako sačuvate uspomenu na jedno drugačije neobično vrijeme koje je povezalo i ujedinilo cijeli svijet.

Ostajte mi zdravo i čilo! Vaša knjižničarka

28.dan, utorak 5. svibnja 2020.

Knjiga je više listova s tekstom ili s tekstom i slikama povezanih zajedničkim hrptom koji su namijenjeni da kao cjelina služe čitanju ili proučavanju ( preuzeto   http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search  5. 5. 2020.) Knjiga mora imati najmanje 49 stranica. Ako ih ima manje , onda nije knjiga nego brošura. Danas vam nudimo film o prvim knjigama. Nadamo se da ćete vam biti zanimljiv, a možda poželite napraviti svoju knjigu. https://skolski.hrt.hr/emisije/526/knjiga-u-stara-vremena

Ostajte mi zdravo i čilo! Vaša knjižničarka

29.dan, srijeda 6. svibnja 2020.

Danas vas pozivamo na uzbudljivo upoznavanje  zagonetnih knjiga. Nisu to knjige u kojima su zagonetke, već su knjige zagonetke. O njima se vrlo malo zna i do danas nitko ih nije pročitao jer nije odgonetnuto pismo kojim su pisane.

1.Rohonc Codex

Knjiga ima 448 stranica i nađena je u Mađarskoj u 19. stoljeću.  O njoj se ništa ne zna: tko ju je napisao, gdje je napisana i što u njoj piše. Pismo kojim je napisana sastoji se od 200 neodgonetnutih simbola. Pozivamo vas da prelistate knjigu. Možda se među vama krije onaj/ona koji će uspjeti knjigu dešifrirati.  http://www.dacia.org/codex/original/original.html 

 2. Voynichev rukopis (manuskript)

Knjiga ima 240 stranica, a ime je dobila po poljsko-američkom knjižaru Wilfrid M. Voynichu koji je pronašao rukopis 1912. godine.  Stranice rukopisa pune su raznobojnih crteža čudnih biljaka, čudnih dijagrama i prikaza čudnih događaja. Analiza je pokazala da je knjiga nastala između 1404. i 1438. godine. Knjigu prelistajte na adresi   http://archive.org/stream/TheVoynichManuscript/Voynich_Manuscript#mode/2up 

3. Codex Seraphinianus

Knjiga je ilustrirana enciklopedija imaginarnog svijeta. Njezino podrijetlo i autorstvo dobro je poznato. Napisao ju je i objavio 1981. godine umjetnik, arhitekt i dizajner Luigi Serafini. Knjiga ima oko 360 stranica, napisana je nepostojećim pismom i bogato ilustrirana neobičnim slikama i crtežima. Iako je nitko nije pročitao, o njoj je napisano mnogo znanstvenih radova i eseja. Sam autor Serafini 2009. godine rekao je da knjiga nema skriveni smisao i da je njome htio prenijeti osjećaj koji djeca imaju pred knjigama koje još uvijek ne mogu shvatiti. Knjigu možete pregledati na donjoj adresi pa vas možda potakne da i sami napišete svoju knjigu svojim pismom.  http://www.principiadiscordia.com/downloads/CodexSeraphinianus.pdf 

Ostajte mi zdravo i čilo! Vaša knjižničarka

30.dan, četvrtak 7. svibnja 2020.

Jeste li se zapitali koje su knjige najčitanije ili najprevođenije? Nudimo vam ljestvicu prvih 10 najprevođenijih knjiga + knjiga nad knjigama a to je Biblija koja drži rekord. Naime, Biblija je prevedena na 2 798 jezika. 

U svijetu su najprevođenije sljedeće knjige:

1. Mali princ – 253 jezika

2. Pinocchio – 240 jezika

3. Hodčasničko postajanje: od ovog svijeta u onaj što dolazi – 200 jezika

4. Alica u zemlji čudesa – 174 jezika

5. Andersenove i druge priče – 159 jezika

6. 20 tisuća milja pod morem – 148 jezika

7. Asterix – pustolovine – 114 jezika

8. Pustolovine Tintina – 112 jezika

9. Alkemičar – 80 jezika

10. Pipi Duga Čarapa – 70 jezika

Najprevođeniji je hrvatski pisac Miro Gavran. Njegove su knjige prevedene na 40 jezika svijeta.

Ostajte mi zdravo i čilo! Vaša knjižničarka

31.dan, petak 8. svibnja 2020.

Pred nama je još jedan vikend. Iskoristimo ga za čitanje zabavnog štiva ili gledanje zanimljive kazališne predstave. Nudimo vam  Smib za one mlađe   https://online.fliphtml5.com/kzpyj/pcdi/#p=52 i Modru lastu za malo starije   https://online.fliphtml5.com/kzpyj/ngmf/ . Gradsko kazalište lutaka Rijeka nastavlja s programom U lutkarsko s kauča i nudi nam lutkarsku prerdstabvu Doktor Dolittle. Predstavu možemo pogledati do petka 15. svibnja na adresi   https://vimeo.com/414692812 

Ostajte mi zdravo i čilo! Vaša knjižničarka

32.dan, ponedjeljak 11. svibnja 2020.

Danas 11. svibnja Svjetski je dan pisanja pisama. Pitat ćete se tko još piše pisma, kome to treba? Svi imamo pametne telefone koji pomalo i pišu za nas. Dovoljno je napisati prvih nekoliko znakova i telefon će ponuditi očekivanu riječ ili simbol očekivane riječi. Brže, lakše, jednostavnije! Ali nije pismo. Pismo pišemo rukom, u pisaljku prenosimo svoje misli i osjećaje i tako poklanjamo sebe onome kome pišemo. Pišući pismo ostavljamo svoj trag u vremenu. Zahvaljujući sačuvanim pismima, tragovima u vremenu, povjesničari su mogli složiti sliku prošlih vremena pa danas znamo kako se nekada živjelo, koga su ljubile slavne osobe, zašto su se počinjali i kako završavali ratovi. Pisama koja nam daju sliku prošlosti ima mnogo. Izdvojili smo nekoliko. Pismo napisano rukom na papiru možda traži više truda i vremena, ali vrijedi nemjerljivo više od nabrzinu natipkane poruke na pametnom telefonu ili kojem drugom sredstvu.

U hrvatskom jeziku riječ pismo višeznačnica je:

písmo sr 〈G mn pȋsāmā〉

1.a. sustav vidljivih oblika (slika, simbola, zastava) proizvedenih radi obavještavanja i memoriranja b. sustav grafičkih znakova koji predstavljaju elemente govornoga jezika (glasove, slogove, riječi) i služe za pisanje [klinasto pismo]

2.a. omotnica u kojoj je papir s tekstom koji se šalje drugome [avionsko pismo] b. sam tekst koji se šalje [anonimno pismo]

3.službeni akt, službena potvrda koja služi kao dokaz čemu ili potvrđuje pravo na što [otpusno pismo]

4.način pisanja; rukopis

5.reg. šara, vezeni nakit

6.razg. naličje kovanice na kojem ob. ima više teksta nego na licu, opr. glava   http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search , posjećeno 10. 5. 2020.

Razlikujemo tri vrste pisama: INTIMNO (osobno), POSLOVNO (službeno), JAVNO  (otvoreno).

Među najpoznatijim pismima svakako je pismo američkog predsjednika Abrahama Lincolna zaslužnog za ukidanje ropstva.  Pismo koje je poslao učiteljima svoga sina pročitajte na http://www.antonija-horvatek.from.hr/plakati-panoi/Pismo-uciteljima.pdf . Iako je staro oko stotinu pedeset godina, sve u njemu napisano vrijedi i danas. Godine 1864. Abraham Lincoln napisao je javno pismo kao odgovor na peticiju kojom su djeca zatražila da ukine ropstvo. To pismo na dražbi povijesnih dokumenata u New Yorku prije nekoliko godina prodano je za 15 milijuna kuna  Izvor: https://www.24sata.hr/fun/pismo-abrahama-lincolna-prodali-za-15-milijuna-kuna-56839  , posjećeno 10. 5. 2020.

Pozivamo vas da posjetite internetsku stranicu na kojoj ćete preko pisama doznati zašto je Abraham Lincoln odlučio njegovati bradu koja je postala njegov zaštitni znak.  https://blog.myheritage.com/2018/01/how-an-11-year-old-girl-influenced-abraham-lincoln-to-grow-his-beard/

Jedno od pisama koje je mijenjalo povijest svakako je i pismo Emila Zole, francuskog i svjetskog književnika s kraja 19. stoljeća. Pismo je napisano kao poslovno upućeno francuskom predsjedniku, ali je objavljeno na naslovnici novina pa je postalo javno. Pismo je poznato po naslovu „Optužujem“, a njime je Zola spasio život nevino optuženom časniku francuske vojske. O aferi Dreyfus pročitajte na https://www.britannica.com/topic/Jaccuse 

Svima koji se bore za pravdu, istinu, dostojanstvo, slobodu i Čovjeka ime Marthina Luthera Kinga vrlo dobro je poznato. Njegovo pismo napisano u zatvoru u samici 16. travnja 1963. godine na 11 stranica još je jedno pismo koje je mijenjalo povijest. Manji ulomak toga pisma pročitajte na   http://www.najboljeknjige.com/content/knjiga.aspx?BookID=8434&tab=2

Priču o pismima završavamo nekim od najljepših ljubavnih pisama. Pročitajte ih i vidjet ćete da pismo ne mora biti dugo. Dovoljno je nekoliko lijepo složenih iskrenih riječi da izrazite svoje osjećaje. https://www.sibenik.in/ljubav-i-sex/ovo-su-najljepsa-ljubavna-pisma-svih-vremena/35366.html A pisma skupljena i povezana sadržajem čine epistolarni roman ili roman u pismima.

Ostajte mi zdravo i čilo! Vaša knjižničarka

33.dan, utorak 12. svibnja 2020.

Hrvatski jezični portal riječ pòslovica ž definira: sažeta, gramatički dovršena izreka, kao izraz životnog iskustva ili mudrosti. Za danas vam nudimo zanimljivu emisiju HRT-a iz serijala Školski sat. O poslovicama govori dr.sc. Majda Rijavec. Emisiju pogledajte na adresi https://www.youtube.com/watch?v=aOs-ZfpaS7I  

Ilustrirane poslovice pročitajte u maloj slikovnici što  ju je za vas pripremila vaša knjižničarka. http://online.anyflip.com/ujitj/xakq/

Ostajte mi zdravo i čilo! Vaša knjižničarka

34.dan, srijeda 13. svibnja 2020.

http://online.anyflip.com/ujitj/qaqy/  Prijedlozi i rješenja pravopisnih nedoumica u vođenju pedagoške dokumentacije

http://online.anyflip.com/ujitj/mxwo/  Tjedni projekt "Boška" , 4.d razredni odjel 

35.dan, četvrtak 14. svibnja 2020.

http://online.anyflip.com/ujitj/lgud/  Tangram 3.b

http://online.anyflip.com/ujitj/jzpk/  Tangram 1.c

36.dan, petak 15. svibnja 2020.

http://online.anyflip.com/ujitj/ymuz/  Moja je mama šareni cvijet, 3.c razredni odjel

http://online.anyflip.com/ujitj/mljc/  Mapa učeničkih likovnih radova Uskrs, 2.c razredni odjel

37.dan, ponedjeljak 18. svibnja 2020.

http://online.anyflip.com/ujitj/kcuy/ Mapa učeničkih radova Spomenici moga grada, 2.c

38.dan, utorak 19. svibnja 2020.

Dragi posjetitelji školske knjižnice na daljinu pozivamo vas da pogledate video radove dr.sc. Borisa Jokića koji radi u Centru za istraživanje i razvoj obrazovanja Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu. On će vam vrlo jednostavno i uvjerljivo  reći zašto valja čitati. 

Kako bolje čitati?, prvi dio (1.-4.)   https://meduza.carnet.hr/index.php/media/watch/15754  

Kako bolje čitati, drugi dio (1.-4.) https://www.youtube.com/watch?v=UtLZaA0hUp4

Strategije aktivnog čitanja (5.-8.), prvi dio   https://meduza.carnet.hr/index.php/media/watch/15755  

Strategije aktivnog čitanja, drugi dio (5.-8.) https://www.youtube.com/watch?v=UtLZaA0hUp4 

Ostajte mi zdravo i čilo! Vaša knjižničarka

39.dan, srijeda 20. svibnja 2020.

I danas se družimo s dr.sc. Borisom Jokićem. Pozivamo vas da ga poslušate pa možda sljedeći put dobijete bolju ocjenu iz pisanih radova.

Strategije pisanja (1.-4.) https://meduza.carnet.hr/index.php/media/watch/15763

Strategije pisanja (5.-8.) https://meduza.carnet.hr/index.php/media/watch/15764

Ostajte mi zdravo i čilo! Vaša knjižničarka

40.dan, četvrtak 21. svibnja 2020.

Vrijeme je da se vratimo knjižničarskim temama.  Stručni suradnik mentor Denis Vincek iz Osnovne škole Ante Kovačića Zlatara snimio je niz zanimljivih videa kojima jednostavno i zanimljivo objašnjava kako pronaći knjigu u školskoj knjižnici i kako čitati časopise.  

Kako pronaći knjigu u školskoj knjižnici  https://meduza.carnet.hr/index.php/media/watch/15758

Elementi članka u časopisu  https://meduza.carnet.hr/index.php/media/watch/16415 

Ostajte mi zdravo i čilo! Vaša knjižničarka

41.dan, petak 22. svibnja 2020.

Dragi učenici i poštovani roditelji!

Od 25. svibnja 2020. školska knjižničarka nastavlja s radom u prostoru knjižnice u Školi.  Rad će biti organiziran sukladno Uputama HZJZ, Preporukama Ministarstva znanosti i obrazovanja i Smjernicama za rad školskih knjižnica što ih je pripremila Matična služba Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Sigurnost i zdravlje učenika i djelatnika načelo je na kojemu počiva rad školske knjižnice pa vas molimo da poštujete sljedeće upute. 

Upute za vraćanje knjiga

  1. Knjigu koju ste posudili u školskoj knjižnici stavite u vrećicu. Na vrećicu napišite svoje ime, prezime i razredni odjel. Ako ne možete pisati po vrećici, napišite na papirić koji onda zalijepite na vrećicu. Zavežite vrećicu.
  2. Učenici od 5. do 8. razreda donijet će knjigu u Školu. Pozvonit će i knjigu predati dežurnoj spremačici  koja će knjigu odložiti u za to postavljenu kutiju.
  3. Knjiga ostaje u vrećici 72 sata. Nakon toga knjižničarka knjigu razdužuje.
  4. Učenici od 1. do 4. razreda knjige vraćaju svojoj učiteljici koja će ih predati knjižničarki.

Upute za posudbu knjiga

Učenici od 5. do 8. razreda nazvat će školsku knjižničarku na broj 211-797, lokalni 4 ili na 0922858955 ili poslati poruku na mail http://branka.mamula@skole.hr  

  1. Reći ćete koju knjigu želite posuditi.
  2. Ako je knjiga dostupna, s knjižničarkom ćete dogovoriti dan i vrijeme kada ćete doći po knjigu.
  3. U dogovoreno vrijeme doći ćete u Školu, pozvoniti i knjižničarka će vam donijeti knjigu.
  4. Učenici od 1. do 4. razreda posudbu obavljaju preko svojih učiteljica.

Podsjećamo vas da sve knjige moraju biti vraćene u školsku knjižnicu do kraja nastavne godine. Ovo je posebno važno učenicima 8. , završnog razreda.

S vjerom da ćemo se ubrzo vratiti uobičajenom poslovanju srdačno vas pozdravlja vaša knjižničarka

 

  Radno vrijeme školske knjižnice 

 

Ponedjeljak - Petak

08.00 - 14.00

Dnevni odmor: 10.00 - 10.30

knjižničarka: Branka Mamula, prof.

Dragi učenici i roditelji!
U dogovoru s učiteljicama razredne nastave i hrvatskoga jezika objavljujemo raspored lektire po razrednim odjelima tijekom nastavne godine. Iako smo na ovoj stranici već objavili popis lektirnih naslova po razredima koje možete pronaći na  internetu, ponovit ćemo ga u nadi da će vam olakšati „potragu“ za knjigom.
Adresa e-lektire : lektire.skole.hr

 

 

Dragi moji, još malo pa završava peto godišnje doba, doba karnevala. Srijeda 10. veljače Pepelnica je (Čista srijeda) i počinje korizma.

„poklade, kalendarski običaj smješten u razdoblje između Bogojavljenja (6. I.) i korizme. Obilježavaju ga maskirani ophodi i zabave, veselje, ludovanje i razuzdanost te obilje jela i pila. Vrhunac je događanja u posljednju nedjelju, ponedjeljak i utorak (pokladni utorak) prije Pepelnice (Čiste srijede). Korijeni su običaja pretkršćanski i u prvom redu magijskoga, apotropejskoga značaja: prerušavanjem, oblačenjem odjeće s naopake strane, zaglušnom bukom, sipanjem pepela i sl. trebalo je otjerati zimu, demone i zle sile te odbiti njihovo djelovanje od ljudi, stoke, domova i usjeva. Poklade se povezuju i s nizom srednjozimskih i pretproljetnih svetkovina i kultova antičkog svijeta, posebice rimskoga. To su saturnalije (17–24. XII.), razdoblje obrnutoga reda i nekažnjive kritike društvenog poretka; kalende (u siječnju), poznate po preoblačenju muškaraca u žene i životinjskim maskama; pomični blagdan kompitalije (između 15. XII. i 5. I.), kada su se častili predci i na zgrade vješale posebne lutke; pastirski blagdan luperkalije (15. II.), kojemu je smisao bilo poticanje plodnosti životinja i zaštita stada (od vukova i sl.).“ 

(http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=49035, 1. veljače 2016.)

U različitim dijelovima Hrvatske poklade imaju različita imena:  maškare, mesopust, poklad, bušari, šafingari, fašnik, pust, karneval.... Riječ karneval dolazi od latinske riječi carnelevare: ukloniti meso (caro: meso +levare: dignuti) pa značenjem odgovara hrvatskoj riječi mesopust. Naime, do 15. stoljeća u vrijeme poklada postilo se. Riječ "poklade" nastala je od starohrvatskog glagola "klasti" ("prerušavati se").

Svaki kraj Hrvatske njeguje svoje pokladne običaje, ali slastice od kvasnog dizanog tijesta nalazimo svugdje: krafne, fritule, buktle, povatice, uštipke, pokladnice, …

I u našoj Školi vlada atmosfera poklada. Predvorje i hodnici ukrašeni su maskama što su ih izradili učenici. Posebnu pažnju privukle su maske učenika 3.c razrednog odjela, učiteljice Edite Borojević.

Dragi moji, danas je poseban dan u godini. Zimski je solsticij ili suncostaj. Sama riječ kaže da je Sunce stalo. Najkraći je dan u godini. I danas dan ima 24 sata, samo što će danas najmanje sati biti ispunjenih Suncem. Zimski solsticij ili "najkraći dan u godini" znači da je toga dana najkraće razdoblje od izlaska do zalaska Sunca. To se događa jer je Zemljina os nagnuta pa Zemlja obilazi Sunce po svojoj putanji tako da joj je jedan od polova uvijek više nagnut prema Suncu od onog drugog. Samo se dvaput godišnje "izjednače" - u trenutku proljetnog i jesenskog ekvinocija (ravnodnevnice). Na dan zimskog suncostaja Sjeverni je pol najudaljeniji

od Sunca pa će sjeverna polutka toga dana imati najkraći dan i najdulju noć.

Od prapočetaka ljudi primjećuju ovu pojavu. U početku su se bojali jer su mislili da Sunce

umire, nestaje, da ga nikad više neće biti. Ali već nakon tri –četiri dana primijetili su da Sunca ima sve više i više kao da se ponovo rađa. Zimski solsticij se tako u starim kulturama smatrao najsvetijim danom u godini, danom novog početka, danom kada otpuštamo staro i otvaramo prostor za novo. Spomenut ću dva lijepa običaja. U Iranu se oko stola okupljaju obitelj i bliski prijatelji. Poslužuje se svježe i sušeno voće pa se dugo u noć čitaju priče i pjesme. U Kini se također okuplja obitelj i zajedno blaguje, no jedna je od temeljnih ideja da se okupljeni podsjete da su godinu stariji i da trebaju biti bolji ljudi u godini koja dolazi. Astronomski gledano danas je početak nove godine. Sretna vam nova godina! I ne

zaboravimo:

Godinu dana smo stariji i moramo biti bolji ljudi u godini koja dolazi.

 

Naša učenica Iva Artuković bila je u Zagrebu i posjetila zagrebački Zoološki vrt. U Školu se vratila puna dojmova pa je svoje oduševljenje odlučila podijeliti s vama.

Posjet Zoološkom vrtu u Zagrebu
U Zoološkom vrtu u Zagrebu bila sam u ponedjeljak 2. studenoga 2015. godine. Bila sam s užom i širom obitelji.
Prvo smo ušli u Tropsku kuću u kojoj smo vidjeli otrovne žabice, zmije, ribe, mravojeda, majmune, šišmiše i krokodila. Zatim smo posjetili lavove, vukove, dvogrbe deve, europske bizone, konje, kapibare, morske lavove, merkate i mnoge druge divlje i pitome životinje.
Nismo obišli cijeli Zoološki vrt jer se jedan dio preuređuje.
Za kraj jedno upozorenje: ako idete u kućicu s majmunima, ponesite štipaljku za nos jer tamo jako smrdi.

                                                                                 Iva Artuković, 3.b

 

 

 

 

 

 

 

Predavanje o neverbalnoj komunikaciji

 

„Što govorim kad ne govorim“

Danas, 8. studenoga, učenici 5.a razrednog odjela u povodu Mjeseca hrvatske knjige posjetili su Dječju  knjižnicu. Uvijek raspoložena knjižničarka Vlasta srdačno nas je dočekala i ukratko upoznala s Dječjom knjižnicom, odjel Gradske knjižnice i čitaonice Pula, te uvela u zanimljivu temu neverbalne komunikacije što je i bio razlog našega dolaska.

Gospođica Viktorija Sošić na zanimljiv i dinamičan način pokazala je petašima „što govore kad ne govore“. Zainteresirala ih je pitanjem mogu li učitelji znati kad nisu naučili. Pokazala im je primjerom i slikama neke položaje ruku, dlanova, nogu i smijeha/smiješka kojima „govorimo“ više nego riječima o svojim osjećajima i mislima. Učenici su se pitanjima i osobnim iskustvom vrlo brzo uključili u predavanje.

Druženje u Dječjoj knjižnici trajalo je od 11.00 do 12.30 što je bilo kratko vrijeme za otkrivanje svih tajni neverbalne komunikacije.

Tekst i fotografije knjižničarka Branka      

 

 

 

Hrvoje Kovačević u našoj školi

15. listopada 2013. u našoj je školi gostovao književnik Hrvoje Kovačević. Druženje učenika 3. i 4. razreda s popularnim književnikom održano je u školskoj knjižnici. Gospodin Kovačević susret je počeo kratkim predstavljanjem , a onda je odgovarao na brojna pitanja učenika.

Iz njegovih odgovora doznali smo da priprema 28 knjigu i da piše scenarij za tv seriju. Učenike je zanimalo i  koji je njegov roman najstrašniji, ima li u romanima strave, piše li o povijesnim temama, je li koja knjiga nagrađena. Doznali smo da puno elemenata fantastike ima u Tajni crne kutije, da je strašna Tajna graditelja straha i novi roman Tajna Zantara vidovnjaka (to je ujedno 13. tajna) i da ne piše o povijesnim temama. Hrvoje Kovačević ima dvoje djece – 13 i 18 godina – i njihovo odrastanje itekako utječe na njegovo pisanje. Književnik je rekao da je prije poticaj i motive za priče i romane uzimao iz svog života, a kasnije iz okruženja svoje djece. Ponosno je ispričao da njegova kći prva pročita rukopis i da je vrlo dobra „urednica“ koja mu pomaže da bude što bolji tako što ukaže na mjesta u tekstu koja valja popraviti.

Razgovor se vodio i oko moguće ekranizacije romana gospodina Kovačevića. On vjeruje da bi upravo on pisao scenarij, a redatelju bi s punim povjerenjem prepustio stvaranje filma.  Učenici su vrlo pozorno slušali njegovu priču o prvim poslovima koji se odrađuju prilikom snimanja filma, a koji su u nadležnosti producenta.

Školski sat bio je kratak za sva pitanja koja su učenici željeli postaviti književniku i zato se nadamo da ćemo se uskoro ponovo družiti s piscem Hrvojem Kovačevićem.

Terenska nastava u Rijeci

Dragi učenici, roditelji i kolege učitelji!

Hvala na razumijevanju i strpljenju što ste ih pokazali tijekom proteklih dana. Naime, od 2. do 16. rujna školska knjižnica nije radila za korisnike zbog premještanja polica i knjiga. Knjižnica je dobila novi izgled i nadam se da će boravak u njoj biti još ugodniji.

Želim vas podsjetiti, a one koji ne znaju i obavijestiti, o internetskoj stranici eLektira:

 

(http://lektire.skole.hr/stranica/o-projektu-elektire)

 

„Na inicijativu i uz potporu Ministarstva obrazovanja, znanosti i športa, a u realizaciji "Bulaja naklade" i Hrvatske akademske i istraživačke mreže CARNet, na ovim stranicama objavljuju se cjelovita djela hrvatskih i stranih pisaca s popisa obvezne školske lektire i šire.

Knjige su besplatno dostupne učenicima i studentima, te njihovim nastavnicima i profesorima.

Za uporabu eLektira potrebno je imati aktivan elektronički identitet (korisničku oznaku) u AAI@EduHR sustavu. Učenici i učitelji je mogu dobiti od administratora imenika u svojoj školi.

Tekstovi djela objavljuju se u nekoliko formata: kao interaktivni sadržaj prikladan za pregledavanje na internetu, ali i u PDF formatu koji je spreman za ispis na standardnim A4 pisačima, te u posebno zabavnom "FLIP" formatu.“

 

Slijedi popis djela koja možete pronaći na stranicama eLektire:

 

1. razred osnovne

Bajke- Jacob i Wilhelm Grimm

2. razred osnovne

Priče ili bajke iz prošlih vremena s poukom - Charles Perrault

Ljepotica i zvijer - Jeanne-Marie Leprince de Beaumont

Bajke - Hans Christian Andersen

Pinocchiove pustolovine - Carlo Collodi

Poštarska bajka - Karel Čapek

3. razred osnovne

Basne - Ezop

Čarobnjak iz Oza - Lyman Frank Baum

Čudnovate zgode šegrta Hlapića - Ivana Brlić-Mažuranić

Basne - Ivana Brlić-Mažuranić

Priča o doktoru Dolittleu - Hugh Lofting

4. razred osnovne

Heidi - Johanna Spyri

Knjiga o džungli - Rudyard Kipling

Priče iz davnine - Ivana Brlić-Mažuranić

Šuma Striborova - Ivana Brlić-Mažuranić

Regoč - Ivana Brlić-Mažuranić

Mama je kriva za sve - Zoran Pongrašić

Bum Tomica - Silvija Šesto

5. razred osnovne

Usmene narodne priče - Hrvatska narodna (usmena) književnost

Basne - Ezop

Put u središte Zemlje - Jules Verne

20.000 milja pod morem - Jules Verne

Put oko svijeta u 80 dana - Jules Verne

Pustolovine Toma Sawyera - Mark Twain

Legende o KristuSelma Lagerlöf

Basne - Ivana Brlić-Mažuranić

6. razred osnovne

Gulliverova putovanja - Jonathan Swift

Povjestice - August Šenoa

Pisma iz mog mlina - Alphonse Daudet

Kraljević i prosjak - Mark Twain

Mali lord Fauntleroy - Frances Hodgson Burnett

Sretni vladar - Oscar Wilde

Kroz pustinju i prašumu - Henryk Sienkiewicz

Priče iz davnine - Ivana Brlić-Mažuranić

Sunce djever i Neva Nevičica - Ivana Brlić-Mažuranić

Regoč - Ivana Brlić-Mažuranić

7. razred osnovne

Oliver Twist - Charles Dickens

Čuvaj se senjske ruke - August Šenoa

Odabrane pripovijetke - Vjenceslav Novak

Izabrane pripovijesti - Dinko Šimunović

Iz velegradskog podzemlja - Vjenceslav Novak

Duga - Dinko Šimunović

8. razred osnovne

Romeo i Julija - William Shakespeare

Prosjak Luka - August Šenoa

 

Branka - August Šenoa

Tijekom ove nastavne godine koja je po mnogočemu drugačija privremeno se mijenja i način rada školske knjižnice. Trudit ćemo se da vam što više i bolje pomognemo u ispunjavanju vaših školskih obveza, a sukladno preporukama u sprječavanju i suzbijanju zaraze COVID-19.

Posudbu i vraćanje knjiga organizirali smo na sljedeći način:

ZA UČENIKE NIŽIH RAZREDA

U nižim razredima provodit ćemo razrednu posudbu. To znači da će učiteljice dostaviti knjižničarki popis naslova za posudbu i knjižničarka će učiteljicama predati tražene knjige.  Nakon što učenici knjige pročitaju, učiteljica ih vraća knjižničarki.

ZA UČENIKE VIŠIH RAZREDA

Učenici viših razreda knjigu naručuju e-poštom. Knjižničarki ćete poslati upit / naslov željene knjige na e-adresuDragi učenici i roditelji!

Tijekom ove nastavne godine koja je po mnogočemu drugačija privremeno se mijenja i način rada školske knjižnice. Trudit ćemo se da vam što više i bolje pomognemo u ispunjavanju vaših školskih obveza, a sukladno preporukama u sprječavanju i suzbijanju zaraze COVID-19.

Posudbu i vraćanje knjiga organizirali smo na sljedeći način:

ZA UČENIKE NIŽIH RAZREDA

U nižim razredima provodit ćemo razrednu posudbu. To znači da će učiteljice dostaviti knjižničarki popis naslova za posudbu i knjižničarka će učiteljicama predati tražene knjige.  Nakon što učenici knjige pročitaju, učiteljica ih vraća knjižničarki.

ZA UČENIKE VIŠIH RAZREDA

Učenici viših razreda knjigu naručuju e-poštom. Knjižničarki ćete poslati upit / naslov željene knjige na e-adresuDragi učenici i roditelji!

Tijekom ove nastavne godine koja je po mnogočemu drugačija privremeno se mijenja i način rada školske knjižnice. Trudit ćemo se da vam što više i bolje pomognemo u ispunjavanju vaših školskih obveza, a sukladno preporukama u sprječavanju i suzbijanju zaraze COVID-19.

Posudbu i vraćanje knjiga organizirali smo na sljedeći način:

ZA UČENIKE NIŽIH RAZREDA

U nižim razredima provodit ćemo razrednu posudbu. To znači da će učiteljice dostaviti knjižničarki popis naslova za posudbu i knjižničarka će učiteljicama predati tražene knjige.  Nakon što učenici knjige pročitaju, učiteljica ih vraća knjižničarki.

ZA UČENIKE VIŠIH RAZREDA

Učenici viših razreda knjigu naručuju e-poštom. Knjižničarki ćete poslati upit / naslov željene knjige na e-adresuDragi učenici i roditelji!

Tijekom ove nastavne godine koja je po mnogočemu drugačija privremeno se mijenja i način rada školske knjižnice. Trudit ćemo se da vam što više i bolje pomognemo u ispunjavanju vaših školskih obveza, a sukladno preporukama u sprječavanju i suzbijanju zaraze COVID-19.

Posudbu i vraćanje knjiga organizirali smo na sljedeći način:

ZA UČENIKE NIŽIH RAZREDA

U nižim razredima provodit ćemo razrednu posudbu. To znači da će učiteljice dostaviti knjižničarki popis naslova za posudbu i knjižničarka će učiteljicama predati tražene knjige.  Nakon što učenici knjige pročitaju, učiteljica ih vraća knjižničarki.

ZA UČENIKE VIŠIH RAZREDA

Učenici viših razreda knjigu naručuju e-poštom. Knjižničarki ćete poslati upit / naslov željene knjige na e-adresu



 hrvoje kovacevic.MOV
 Posjet kazalisnim predstavama tijekom 2016.pdf
 Posjet kino predstavama.pdf
 Prvi puni tjedan u listopadu Djecji je tjedan ciji je moto.pdf
 raspored lektire.pdf
 raspored odgojno-obrazovnog rada1.pdf
 segrt hlapic.pdf

Tražilica



Učenički radovi
Priloženi dokumenti:
3cPoklade.gif


Kalendar
« Svibanj 2021 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 30 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31 1 2 3 4 5 6
Prikazani događaji


Oglasna ploča
Učitavanje RSS feeda je završilo s greškom: 404

Nastavni materijali

Školski list
Priloženi dokumenti:
Dragi kamen skolski list.pdf


Korisni linkovi
Dnevni tisak

Važni linkovi

Igraj se i uči


Arhiva dokumenata
Učitavanje RSS feeda je završilo s greškom: nema podataka




preskoči na navigaciju